Mercredi15Mai7ème Semaine de Pâques White
[Sainte Denise
Mémoire Facultative]
[Dédicace de la Cathédrale de Jacmel (Pr. D. H.)
Mémoire Facultative]

GPremier quartier
"Femme, voici ton fils ! - Voici ta mère!" ~ Mèsi Bondié pou sékou Manman Notre-Dame !

 

KATÉCHISM L'ÉGLIZ KATOLIK-LA

Gid

TOUAZIÈM PATI
Lavi nan Kris-la

DÉZIÈM SÉKSION
Dis kòmandman-yo

DÉZIÈM CHAPIT
« Sé pou rinmin prochin-ou tankou pròp tèt-ou »

ATIK 7
Sétièm kòmandman-an

« Ou pap vòlè » (Ex 20, 15 ; Dt 5, 19).

« Pa vòlè » (Mt 19, 18).

2401     Sétièm kòmandman-an intèdi pou pran oubyin kinbé byin prochin-an épi fè prochin-an sibi domaj nan byin-l yo, kèlkésoua fason ki pa jis. Li kòmandé jistis ak charité nan jéstion byin tè-a ak frui travay moun-nan. Poutèt byin komin-an, li mandé réspè ni pou déstinasion inivèsèl byin-yo ni doua pou gin propriété privé-a. Lavi krétyin-an ap fè éfò pou-l dirijé byin tè sa-a an fonksion Bondié ak charité fratènèl-la.
¬ [1807] [952]

I. Déstinasion inivèsèl épi propriété privé byin-yo

2402     Okòmansman, Bondié té konfié tè-a ak résous li-yo bay tout ras moun-nan ansanm pou-l jéré-l pou-l té pran souin-l, pou-l dominé-l avèk travay-li épi pou-l joui frui-l yo (cf. Gn 1, 26-29). Byin kréasion-an la pou tout ras moun-nan. Poutan yo distribué tè-a pami moun-yo pou ba yo sékirité lavi-a ki nan danjé grangou épi violans ap ménasé. Posédé byin-yo, sa léjitim pou garanti libèté ak dignité moun-yo, pou édé chak moun satisfè bézouin fondamantal li-yo ak bézouin moun ki sou kont li-yo. Sa doué pèmèt dévlopé solidarité ki ginyin natirèlman ant moun-yo.
¬ [226] [1939]

2403     Doua pou gin propriété privé-a, sa yo achté oubyin yo résévoua yon fason ékitab-la, pa éliminé donasion ki fèt dépi nan kòmansman-an bay tout ras moun-nan ansanm-nan. Déstinasion inivèsèl byin-yo rété anvan tout lòt, minmsi avansman réspè byin komin-an égzijé propriété privé-a, doua pou ginyin-l nan ak fason pou égzèsé-l la.

2404      « Antan l-ap sèvi ak byin sa-yo, moun ki posédé byin sou pa déyò-yo yon fason léjitim pa doué konsidéré byin sa-yo sèlman kòm pròp afè pa-l, min tou kòm byin komin, poutèt sé pa avantaj pa-l sèlman l-ap chèché min pa lòt-yo tou » (GS 69, § 1). Posédé yon byin fè propriétè-a tounin administratè Providans-la, pou-l fè byin sa-a donnin frui épi patajé bénéfis li-yo ak lòt-yo, toudabò prochin-l yo.
¬ [307]

2405     Byin yo produi-yo – matérièl oubyin imatérièl – tankou jadin oubyin izîn, konpétans oubyin téknik, mandé pou propriétè yo pran souin yo pou pi plis moun kapab profité nan sa yo donnin. Moun ki posédé byin konso­masion ki périsab, sé ak tanpérans yo doué sèvi avèk yo, antan yo rézèvé pi bon pòsion-an pou moun yo résévoua-yo (hôtes), pou malad-yo ak pòv-yo.

2406     Otorité politik-la gin doua ak dévoua pou-l dirijé pratik léjitim doua propriété-a, an fonksion byin komin-an (cf. GS 71, § 4 ; SRS 42 ; CA 40 ; 48).
¬ [1903]

II. Réspè pou moun-yo ak pou byin-yo

2407     Nan domèn ékonomik-la, réspè dignité moun-nan égzijé vèrtu tanpérans-la, pou tanpéré atachman yo ginyin pou byin tè sa-a ; vèrtu jistis-la, pou prézèvé doua prochin-an épi ba li sa yo doué-l ; épi solidarité-a, dapré “règle d’or”-la épi dapré lajès Granmèt-la ki « vîn pòv, malgré li té rich, pou nou té kapab vîn rich antan-l vîn pòv-la » (2 Co 8, 9).
¬ [1809] [1807] [1839]

Réspè pou byin lòt moun ginyin

2408     Sétièm kòmandman-an intèdi vòlè, sètadi pran byin yon lòt kont volonté rézonab mèt-li. Pa gin vòl si yo kapab sipozé té gin konsantman oubyin si réfizé yo réfizé-a kontrè ak prinsip détinasion inivèsèl byin-yo. Sa-a sé ka ki rivé lè gin nésésité klè épi présé koté sèl mouayin pou satisfè bézouin imédia épi ésansièl-yo (manjé, kay, rad…) sé désidé osijè byin lòt moun épi sèvi avèk yo (cf. GS 69, § 1).

2409     Tout fason ki injis pou pran oubyin kinbé byin lòt moun, minmsi-l pa kontrè ak dispozision laloua sivil-la, li kontrè ak sétièm kòmandman-an. Sé konsa sa yé lè yon moun désidé kinbé byin yo prété-l oubyin bagay ki pèdi ; lè li fè frod nan kòmès (cf. Dt 25, 13-16) ; lè li péyé salè ki injis (cf. Dt 24, 14-15 ; Jc 5, 4) ; lè li ogmanté pri antan l-ap fè profi sou ignorans oubyin détrès lòt-yo (cf. Am 8, 4-6).
¬ [1867]

     Sou plan moral-la bagay sa-yo tou pa akséptab : tranzaksion k-ap bay avantaj koté yon moun travay pou-l fè pri byin-yo chanjé yon fason atifisièl, pou-l kapab fè profi sou do yon lòt ; koripsion-an ki fè yo détounin jijman moun ki t-a doué pran désizion dapré jistis-la ; pran posésion byin sosial yon antrépriz pou sèvi avèk li an privé ; travay ki mal égzékité, tronpri nan péyé taks (frod fiskal), bay fo-chèk ak fo-fakti, dépans san kontròl, gaspiyaj. Andomajé volontèman propriété privé oubyin piblik, sa kontrè ak laloua moral-la épi li égzijé réparasion.

2410     Yo doué kinbé promès yo fè épi réspékté yon fason strikt kontra ki signin nan mézi obligasion yo pran-an kòrèk moralman.Yon gran pati nan lavi sosial épi ékonomik-la dépann dé valè kontra ki fèt ant pèsòn fizik-yo oubyin moral-yo. Sé konsa sa yé pou kontra komèsial achté ak vann ; pou kontra lokasion oubyin travay. Tout kontra doué fèt épi égzékité an tout bònfoua (bon konfians).
¬ [2101]

2411     Kontra-yo anba jistis komutativ-la ki réglé échanj ant moun oubyin ant institision, antan yo réspékté doua yo égzaktéman. Jistis komutativ-la gin obligasion ki strikt ; li égzijé protéksion doua propriété-a, pèman dèt-yo ak égzékision obligasion yo vîn ginyin dapré kontra ki fèt libréman. San jistis komutativ-la, pap gin okinn lòt fòm jistis k-ap posib.
¬ [1807]

     Yo distingé jistis komutativ-la parapò a jistis légal-la ki konsèné sa sitouayin-an doué bay kominoté-a yon fason ékitab, épi parapò a jistis distributiv-la ki réglé sa kominoté-a doué bay sitouayin-yo dapré propòsion kontribision yo ak bézouin yo.

2412     Poutèt jistis komutativ-la, réparasion injistis ki fèt égzijé pou yo rinmèt byin yo té pran-an bay propriétè-l :
¬ [1459]

     Jézu béni Zaché poutèt angajman li pran-an : « Si-m té vòlè yon moun, mouin rinmèt li kat foua plis » (Lc 19, 8). Moun ki té pran byin yon lòt dirèktéman oubyin indirèktéman, gin obligasion pou yo rinmèt li, oubyin pou yo bay kichòy ki ékivalan an nati oubyin an éspès, si bagay-la disparèt, épi frui ak avantaj propriétè-a t-ap jouinn nan bagay-la yon fason léjitim. Minm jan-an tou, tout moun ki té patisipé nan vòlè kichòy yon fason kèlkonk oubyin ki té profité dé li konsiaman, yo gin obligasion pou yo rinmèt, dapré propòsion résponsabilité yo épi avantaj yo fè ; parégzanp moun ki té bay lòd fè vòl-la, oubyin ki té édé fè-l, oubyin ki té kaché-l.
¬ [2487]

2413     Jédaza (jeux de hasard) (jouèt kat, etc.) oubyin pariaj (pari) pa kontrè ak jistis-la nan yo-minm. Yo vîn pa kapab aksépté yo moralman, lè yo fè moun-nan pèdi sa-k nésésè pou satisfè bézouin-l ak bézouin lòt-yo. Pasion pou jédaza-a kapab minnin nan danjé grav pou-l tounin yon ésklavaj. Parié yon fason injis oubyin fè frod nan jouèt sé yon matiè grav, sof si domaj yo fè-a t-a tèlman léjé, moun ki sibi-l la konsidéré yon fason rézonab li pa gin gran inpòtans.

2414     Sétièm kòmandman-an intèdi aksion ak antrépriz ki pou kèlkésoua rézon-an, soua égoyis, idéolojik, komèsial oubyin totalitè, minnin nan pasé moun anba pié, antan yo pa rékonèt dignité yo kòm moun, lè yo achté yo, vann yo oubyin troké yo kòm machandiz. Sé yon péché kont dignité moun-yo ak doua fondamantal yo ginyin-yo pou rabésé valè yo ak violans soua pou sèvi avèk yo soua pou yo tounin sous profi. Sin Pòl té mandé yon mèt krétyin pou-l pa trété ésklav li-a ki té krétyin « tankou yon ésklav ankò min […] tankou yon frè ou rinmin anpil […] ni nan chè-a, ni nan Granmèt la » (Phm 16).
¬ [2297]

Réspékté intégrité kréasion-an

2415     Sétièm kòmandman-an mandé pou réspékté intégrité kréasion-an. Ni bèt-yo, ni plant-yo ni réalité ki pa vivan-yo la pou byin komin ras moun-nan ni sa-k déja pasé, ni sa-k la kounié-a ni sa k-ap vini-an (cf. Gn 1, 28-31). Sèvi ak résous minéral, véjétal épi animal ki sou tout tè-a pa kapab détaché ak réspè égzijans moral-yo. Dominasion Kréatè-a bay moun-nan sou réalité ki pa vivan-yo ak sa-k vivan-yo pa san réstriksion ; yo doué méziré-l parapò a souin kalité lavi prochin-an ki gin ladan-l jénérasion k-ap vini-yo ; sa mandé pou yo réspékté intégrité kréasion-an avèk souin (cf. CA 37-38).
¬ [226, 358] [373] [378]

2416     Bèt-yo sé kréati Bondié. Li-minm li vlopé yo nan souin providans li-a (cf. Mt 6, 26). Ak sinp égzistans yo, y-ap fè konpliman épi y-ap bay Kréatè-a gloua (cf. Dn 3, 57-58). Moun-yo tou doué gin byinvéyans pou yo. Sé pou yo sonjé ak ki délikatès konsidérasion sin-yo, sitou sin Fransoua d’Asiz oubyin sin Filip Néri té konn trété bèt-yo.
¬ [344]

2417     Moun-nan Bondié li-minm kréyé dapré pòtré-l la li konfié-l pran souin bèt-yo (cf. Gn 2, 19-20 ; 9, 1-4). Sé poutèt sa li léjitim pou yo sèvi ak bèt-yo kòm manjé oubyin pou fè rad. Yo kapab doméstiké yo pou yo asisté moun-nan nan travay-li ak détant li. Ékspérimantasion médikal épi siantifik k-ap fèt sou yo kapab moralman akséptab si yo rété anndan limit ki rézonab épi si sé pou géri oubyin sové lavi moun-nan.
¬ [2234]

2418     Sa kontrè ak dignité moun-nan pou-l fè yon bèt soufri san rézon oubyin pou gaspiyé lavi yo. Sa pa konvnab non plis pou y-ap dépansé kantité lajan pou yo, lajan ki t-a kapab sèvi pito pou soulajé mizè moun-yo. Yo kapab rinmin bèt-yo ; min yo pa kapab viré nan diréksion yo aféksion yo doué bay moun-nan sèlman.
¬ [2446]

III. Dotrîn sosial l’Égliz-la

2419      « Révélasion krétièn-nan […] minnin nan yon konpréansion ki pi afon pou lavi sosial-la » (GS 23, § 1). L’Égliz-la résévoua nan Évanjil-la plénitid révélasion vérité-a osijè moun-nan. Lè l-ap akonpli mision-l nan anonsé Évanjil-la, nan non Kris-la, li bay moun-nan témouagnaj osijè dignité li ginyin kòm moun-nan épi vokasion-l pou kominion moun-yo ; li aprann moun-nan égzijans jistis-la ak lapè-a dapré sajès Bondié-a.
¬ [1960] [359]

2420     L’Égliz-la bay yon jijman moral sou réalité ékonomik ak sosial-la, « lè doua fondamantal moun-nan oubyin salu nanm-yo égzijé sa » (GS 76, § 5). Nan domèn moralité-a l-ap aji dapré yon mision ki diféran parapò ak otorité politik-yo : l’Égliz-la pran souin aspè tanporèl byin komin-an poutèt yo orianté nan diréksion Byin ki pi ro-a, dènié aboutisman nou. Li fè éfò pou-l inspiré konpòtman ki kòrèk parapò a byin tè-a épi nan rélasion sosial ak ékonomik-yo.
¬ [2032] [2246]

2421     Doktrîn sosial l’Égliz-la té dévlopé nan diznévièm sièk-la nan rankont Évanjil-la ak sosiété indistri téknik modèn-nan, ak nouvo òganizasion pou prodiksion byin y-ap konsomé-yo, ak nouvo lidé sosial sou léta-a ak otorité-a, ak nouvo fòm travay ak propriété. Dévlopman dotrîn sosial l’Égliz-la nan domèn ékonomik épi sosial-la témouagné kijan ansègnman l’Égliz-la gin yon valè ki pèmanan, épi an minm tan kijan vrè signifikasion Tradision-l nan toujou vivan épi aktif (cf. CA 3).

2422     Doktrîn sosial l’Égliz-la anbrasé yon séri ansègnam k-ap fòmé ofiamézi l’Égliz-la ap intèprété événman déroulman istoua-a anba limiè tout paròl-la Kris Jézu té révélé-a avèk asistans Éspri-Sin-an (cf. SRS 1 ; 41). Ansègnman sa-a vîn pi asképtab pou moun ki gin bòn volonté-yo nan mézi li inspiré konpòtman fidèl-yo pi plis.
¬ [2044]

2423     Doktrîn sosial l’Égliz-la prézanté prinsip réfléksion ; li dégajé kritè pou jijman ; li bay konsèy pou aksion-an :

     Tout sistèm ki t-a prétann éléman ékonomik-yo détèminé rélasion sosial-yo toutantié, li kontrè ak sa moun-nan yé épi ak sa aksion-l yo yé (cf. CA 24).

2424     Yon téori ki fè pou sé profi-a sèlman ki pou réglé éksklizivman aktivité ékonomik-la épi ki pou dènié finalité-l, pa akséptab moralman. Souaf déréglé pou fè lajan pa sispann produi pèvèsion kòm konsékans (ki tèt anba). Sé youn nan kòz anpil goumin k-ap déranjé lòd sosial-la (cf. GS 63, § 3 ; LE 7 ; CA 35).
¬ [2317]

     Yon sistèm ki « sakrifié doua fondamantal moun-yo ak group-yo pou favorizé koléktivism-nan nan òganizasion prodiksion-an » li kontrè ak dignité moun-nan (GS 65). Tout aksion ki rédui moun-nan fè-l tounin yon sinp mouayin pou rivé fè profi, li mété-l anba pié, minnin nan adoré lajan tankou yon zidòl épi li édé fè atéism-nan valé térin. « Nou pa kapab sèvi Bondié ak mamon (lajan) » (Mt 6, 24 ; Lc 16, 13).

2425     L’Égliz-la té rejté idéoloji totalitè épi até yo ki té asosié nan tan modèn-nan ak « komunism-nan » oubyin « sosialism-nan ». An plis, nan pratik « kapitalism-nan » li té réjté individualism-nan ak prémié plas yo bay laloua maché-a san réstriksion sou travay moun-nan (cf. CA 10 ; 13 ; 44). Réglémanté ékonomi-an ak yon sèl òganizasion santralizé sèlman ap pèvèti rapò sosial-yo (mété yo tèt anba) ; réglémanté-l sèlman ak laloua maché-a ap ofansé jistis sosial-la, paské « gin bézouin moun-nan ginyin, maché-a pa kapab satisfè » (CA 34). Yo doué mété an avan yo réglémantasion maché-a ak inisiativ ékonomik-yo ki rézonab dapré yon lòd valè-yo ki kòrèk antan yo fè atansion pou byin komin-an.
¬ [676] [1886]

IV. Aktivité ékonomik-la épi jistis sosial-la

2426     Dévlopman aktivité ékonomik-yo ak ogmantasion prodiksion-an fèt pou bay mouayin satisfè nésésité moun-yo. Lavi ékonomik-la pa la sèlman pou fè byin y-ap produi-yo vîn anpil, pou ogmanté profi oubyin puisans ; yo la toudabò pou sèvi moun-yo, tout moun-nan intégralman épi tout kominoté moun-nan. Aktivité ékonomik-la, antan y-ap minnin-l dapré pròp métòd ak prinsip-li, anndan limit lòd moral-la, antan y-ap suiv jistis sosial-la, yo doué pratiké-l yon fason pou-l korésponn ak projè Bondié sou moun-nan (cf. GS 64).
¬ [1928]

2427     Travay moun-nan soti imédiatman nan sa moun-yo yé kòm pèrsòn ki kréyé dapré pòtré Bondié épi yo rélé pou yo prolonjé travay kréasion-an youn pou lòt antan yo dominé tè-a (cf. Gn 1, 28 ; GS 34 ; CA 31). Travay-la donk sé yon dévoua : « Si yon moun pa vlé travay, li pa doué manjé non plis tou » (2 Th 3, 10 ; cf. 1 Th 4, 11). Travay-la onoré kado Kréatè-a épi talan moun-yo résévoua-yo. Li kapab minm yon rédanmsion. Lè moun-nan sipòté soufrans travay-la (cf. Gn 3, 14-19) antan-l fè youn ak Jézu, ménuizié Nazarèt-la yo té klouré sou Kalvè-a, nan yon fason li kolaboré ak Pitit Bondié-a nan travay rédanmsion-an. Li montré li sé disip Kris-la antan-l poté koua chak jou-a nan aktivité yo rélé-l pou-l fè-a (cf. LE 27). Travay-la kapab yon mouayin pou moun-nan vîn sin épi fè réalité tè-a maché dapré Éspri Kris-la.
¬ [307] [378] [531]

2428     Nan travay-la moun-nan égzèsé épi réalizé yon pati nan kapasité ki inskri nan natu-li. Prémié valè travay-la sé an fonksion moun-nan minm k-ap fè-l épi ki déstinatè-l. Travay-la sé pou moun-nan, sé pa moun-nan ki pou travay-la (cf. LE 6).
¬ [2834] [2185]

     Chak moun doué jouinn mouayin li bézouin nan travay-la pou-l soutni lavi-l ak lavi fanmi-l, épi pou-l rann kominoté moun-nan sèvis.

2429     Chak moun gin doua pou-l pran inisiativ ékonomik, chak moun gin pou-l sèvi yon fason léjitim ak talan li ginyin pou kontribué nan produi anpil byin ki profitab pou tout moun épi pou-l rékòlté frui ékitab pou éfò l-ap fè. Sé pou-l pran souin konfòmé-l ak régléman otorité léjitim-yo mété pou asiré byin komin-an (cf. CA 32 ; 34).

2430     Lavi ékonomik-la mété diféran intérè an mouvman, souvan yo opozé youn ak lòt. Sé sa ki ékspliké nésans konfli ki karaktérizé-l yo (cf. LE 11). Sé pou yo fè éfò pou diminué konfli sa-yo antan yo négosié yon fason ki réspékté doua ak dévoua chak pati nan sosiété-a : sa-k résponsab antrépriz-yo, sa-k réprézanté salarié-yo, parégzanp òganizasion travayè-yo (syndicat), épi, si sa nésésè, pouvoua piblik-yo.

2431     Résponsabilité léta. « Aktivité ékonomik-la, sitou sa-k konsèné échanj komèsial-yo (ékonomi maché-a) pa kapab déplouayé si manké laloua institision-yo, règléman jiridik ak politik. Okontrè aktivité sa-a mandé pou libèté chak moun ak doua propriété privé-a asiré, pou valè lajan péyi-yo stab épi pou sèvis piblik-yo valab. Fonksion prinsipal Léta-a sé garanti sékirité-a yon fason pou ouvriyé-a ansanm ak fabrikan-an kapab joui frui travay yo épi konsa vîn gin élan pou fè aktivité-yo yon fason pi éfikas épi onèt. […] Léta-a doué véyé tou pou-l dirijé aplikasion doua moun-yo nan domèn ékonomik-la ; poutan nan késion sa-a, prémié résponsabilité-a sé pa pou Léta-a, min pou chak diféran asosiasion ak group ki konpozé sosiété-a » (CA 48).
¬ [1908] [1883]

2432     Résponsab antrépriz-yo poté résponsabilité ékonomik ak ékolojik aktivité yo dévan sosiété-a (cf. CA 37). Yo gin obligasion pou yo konsidéré byin moun-yo épi pa sèlman ogmantasion profi-a. Minmsi profi sa-yo nésésè tou. Yo pèmèt investi lajan k-ap asiré avni antrépriz-la. Yo garanti ap gin travay.
¬ [2415]

2433     Posibilité pou rivé jouinn travay-la (accès au travail) épi pou gin yon métié-a, yo doué ouvri-l pou tout moun, gason kon fi, kit li an santé kit l-ap soufri yon infimité, kit sé moun péyi kit sé émigré (cf. LE 19 ; 22-23). Bò koté pa-l, sosiété-a, an fonksion sikonstans-yo, doué édé sitouayin-yo pou yo rivé jouinn yon travay ak yon okipasion (cf. CA 48).

2434     Yon salè kòrèk (juste salaire) sé frui léjitim travay-la. Réfizé bay li oubyin kinbé-l kapab tounin yon injistis grav (cf. Lv 19, 13 ; Dt 24, 14-15 ; Jc 5, 4). Pou kalkilé pri travay ki ékitab-la, sé pou yo konsidéré an minm tan bézouin ak kontribision chak moun. « Konsa yo doué péyé travay-la yon fason pou bay moun-nan kapasité pou-l minnin yon lavi ki dign sou plan matérièl, sosial, kiltirèl épi spirituèl, antan yo konsidéré fonksion ak prodiksion chak moun ansanm ak kondision antrépriz-la épi byin komin-an » (GS 67, § 2). Akò dé pati-yo konsanti-a pa sifi pou jistifié montan yon salè moralman.
¬ [1867]

2435     Sispann travay-la (fè grèv) sé yon bagay ki léjitim moralman lè li parèt kòm yon rékou inévitab, oubyin minm nésésè, poutèt bénéfis li poté-a. Li vîn pa akséptab moralman lè li akonpagné ak violans oubyin lè finalité yo ba li-a pa an rapò dirèk ak kondision travay-yo oubyin lè yo kontrè ak byin komin-an.

2436     Sé yon injistis sa yé pou yo pa péyé òganism sékirité sosial-yo kotizasion otorité léjitim-yo établi-yo.

     Lè pa gin travay akòz chomaj sé prèské toujou yon mové kou pou dignité moun ki viktim bagay sa-a épi yon ménas pou ékilib lavi-a. An plis domaj pèsonèl moun-nan sibi-a, pliziè danjé vîn soti nan sa pou fanmi-an (cf. LE 18).

V. Jistis ak solidarité pami nasion-yo

2437     Nan nivo intènasional, inégalité résous-yo ak mouayin ékonomik-yo tèlman gran, sa provoké yon véritab « dékalaj » ant pèp yo (SRS 14). Sou yon bò gin sa-yo ki posédé mouayin dévlopman-yo épi k-ap grandi, sou lòt bò-a minm sa-yo k-ap anpilé dèt.
¬ [1938]

2438     Divès rézon ki gin karaktè rélijié, politik, ékonomik, finansié fè « késion sosial-la kounié-a li konsèné rélasion tout moun-yo ansanm (dimension mondiale) » (SRS 9). Solidarité-a ant pèp-yo sé yon nésésité li yé, yo minm ki déja dépandan youn dé lòt sou plan aksion politik-yo. Li vîn indispansab minm poutèt yo doué mété baton nan « angrénaj pèvèsion » (« mékanism koripsion ») k-ap baré pèp ki mouins avansé-yo (cf. SRS 17 ; 45). Nan plas sistèm finansié k-ap fè abi-yo oubyin k-ap bay kout pongna (usuraire) (cf. CA 35), rapò komèsial ki injis-yo ant pèp-yo, kous pou anpilé zam-nan, yo t-a doué mété éfò y-ap fè ansanm pou mobilizé résous-yo nan diréksion finalité progrè moral, kiltirèl « antan yo rékonsidéré toudabò réalité ki pi inpòtan-yo ak échèl byin-yo jan yo doué konprann yo » (CA 28).
¬ [1911]

2439     Nasion ki rich-yo gin gro résponsabilité moral aléga sa ki pa kapab rivé progrésé pou kont yo oubyin ki jouinn anpéchman pou sa akòz trajédi événman istorik-yo. Sé yon dévoua solidarité ak charité ; sé yon dévoua jistis tou si kondision prospérité nasion rich-yo soti nan résous yo pa-t péyé yon fason ékitab.

2440     Édé dirèktéman sé yon répons ki adapté pou bézouin imédia, ki pa rivé souvan, ki soti parégzanp nan dézas natirèl, épidémi, etc. Min li pa sifi pou réparé domaj grav ki soti nan sitiasion povrété ni nan prévoua nésésité-yo yon fason k-ap diré. Yo doué réfòmé institision ékonomik ak finansié intènasional-yo pou yo kapab fè relasion ékitab-yo avansé pi byin an favè pèp ki mouins dévlopé-yo (cf. SRS 16). Sé pou yo soutni éfò pèp ki pòv-yo k-ap travay pou dévlopman yo ak libérasion yo (cf. CA 26). Ansègnman sa-a sé pou yo t-a apliké-l yon fason spésial nan domèn travay péyizan-yo. Agrikiltè-yo, sitou nan “tiers monde”-la sé yo sitou ki gran mas pòv-yo.

2441     Fè konpréansion Bondié ak konésans pròp moun-yo grandi, sa fè pati fondman tout dévlopman intégral sosiété moun-nan. Dévlopman sa-a fè byin matérièl-yo vîn anpil épi li mété yo osèvis moun-nan ak libèté-l. Li diminué mizè-a ak éksplouatasion ékonomik-la. Li fè gin plis réspè pou idantité kiltirèl-yo épi li vîn ouvri pi plis sou transandans-la (cf. SRS 32 ; CA 51).
¬ [1908]

2442     Sé pa travay Pastè l’Égliz-la pou yo intèvni dirèktéman nan konstriksion politik-la ak nan òganizé lavi sosial-la. Fonksion sa-a fè pati vokasion fidèl layik-yo, k-ap aji dapré pròp inisiativ-yo ansanm ak konsitouayin yo. Aksion sosial-la kapab pran pliziè chémin konkrè. Li doué toujou fèt pou byin komin-an, pou-l konfòm avèk anons Évanjil-la épi ak ansègnman l’Égliz-la. Sé travay fidèl layik-yo pou yo fè réalité tanporèl-yo maché avèk bon sans dévoua krétyin-an épi pou yo montré lè y-ap fè sa sé témouin ak travayè lapè ak jistis yo yé » (SRS 47 ; cf. 42).
¬ [899]

VI. Rinmin pou pòv-yo
¬ [2544 - 2547]

2443     Bondié béni moun k-ap édé pòv-yo épi li kondané sa-k viré do ba yo : « Moun ki mandé-ou, ba li ; moun ki vlé prété nan min-ou, pa viré do ba li » (Mt 5, 42). « Nou té résévoua gratis, sé pou nou bay gratis. » (Mt 10, 8). Sé apati sa yo té fè pou pòv-yo Jézu-Kri ap rékonèt moun pa-l yo li chouazi yo (cf. Mt 25, 31-36). Lè « yo anonsé bòn nouvèl la bay pòv yo » (Mt 11, 5 ; cf. Lc 4, 18), sé sign prézans Kris-la.
¬ [786] [525, 544, 853]

2444     « Atachman l’Égliz-la pou pòv-yo […] toujou kontinué fè pati transmision konpòtman-l yo » (CA 57). Li pran souf inspirasion-l nan Évanjil béatitud-yo (cf. Lc 6, 20-22), nan povrété Jézu-a (cf. Mt 8, 20) nan souin li konn souin pòv-yo (cf. Mc 12, 41-44). Dévouman pou pòv-yo fè pati rézon dévoua pou travay « pou yo jouinn sa pou yo bay moun ki nan bézouin-yo » (Ep 4, 28). Sa pa rété sèlman nan povrété matérièl-la, min li rivé jous nan anpil fòm povrété kiltirèl épi rélijié (cf. CA 57).
¬ [1716]

2445     Rinmin pou pòv-yo pa kapab maché ak rinmin san kontròl pou richès-yo oubyin ak sèvi avèk-yo yon fason égoyis :
¬ [2536]

« An nou ouè koulié-a, rich yo, kriyé, rélé nan mizè nou-yo k-apral rivé sou nou-yo. Richès nou-yo ap pouri ; rad nou-yo, sé lagal k-ap manjé yo. Lò nou ak lajan nou ap rouyé, larouy yo-a ap sèvi témouin kont nou, l-ap manjé chè nou tankou difé. Sé kòlè nou ranmasé nan magazin pou pròp tèt-nou pou dè­nié jou yo. Min pri travay ouvriyé-yo, ki té fè rékòlt jadin nou-yo, sa nou té vòlè-a, min l-ap rélé, épi rèl yo antré nan zòrèy Granmèt lamé-yo. Nou fè ré­sépsion sou tè-a, nou bay kè-nou manjé nan konduit déréglé nan jou nou tou­yé-a. Nou arété sa-a ki kòrèk-la, nou touyé-l, li pa rézisté nou » (Jc 5, 1-6).
¬ [2547]

2446     Sin Jan Krizostòm raplé sa ak fòs : « Lè nou pa bay pòv-yo nan byin nou-yo sé vòlè n-ap vòlè yo épi sé lavi yo n-ap pran ; […] sa nou ginyin-yo sé pa pou nou, sé pou yo li yé » (Laz. 1, 6 : PG 48, 992D). « Sé pou yo satisfè égzijans jistis-la an prémié, pou nou pa ofri tankou charité sa nou déja doué kòm jistis » (AA 8) :
¬ [2402]

« Lè nou bay pòv-yo ninpòt sa ki nésésè, sé rinmèt nou rinmèt yo sa-k pou yo, sé pa lajès n-ap fè ak sa-k pou nou ; sé pi plis yon dévoua jistis nou akonpli pasé yon travay mizérikòd nou fè » (S. Grégoire le Grand, past. 3, 21).

2447     Travay mizérikòd-yo sé aksion lacharité nou fè pou édé prochin nou nan nésésité kò-yo ak léspri-yo (cf. Is 58, 6-7 ; He 13, 3). Instrui, bay konsèy, konsolé, rékonfòté, sé travay mizérikòd spirituèl, tankou padoné épi sipòté ak pasians. Travay mizérikòd kòporèl-yo sé sitou bay sa-k grangou-yo manjé, résévoua sa-k pa gin kay pou rété, abiyé sa-k pa gin rad, vizité malad-yo ak prizonié-yo, antéré mò-yo (cf. Mt 25, 31-46). Pami travay sa-yo, lacharité yo fè pòv-yo (cf. Tb 4, 5-11 ; Si 17, 22) sé youn nan témouagnaj prinsipal charité fratènèl-la : sé yon pratik jistis tou ki fè Bondié plézi (cf. Mt 6, 2-4) :
¬ [1460] [1038] [1969]

« Moun ki gin dé chémiz, sé pou-l bay sa-k pa ginyin ; moun ki gin manjé, sé pou-l fè minm jan » (Lc 3, 11). « Vrèman fè charité ak sa nou gin ki tròp, épi tout bagay ap vîn nèt pou nou » (Lc 11, 41). « Si yon frè ak yon sè nu-kò, yo pa gin manjé chak jou, épi youn nan nou di yo : « Alé byin trankil, chofé kò nou, manjé vant plin » ; épi nou pa ba yo sa-k nésésè pou kò-a, sa sa ap sèvi ? » (Jc 2, 15-16 ; cf. 1 Jn 3, 17).
¬ [1004]

2448     « Mank ékstrèm parapò a byin matérièl-yo, krazé lòt-yo injistéman, maladi fizik ak mantal, épi anfin lanmò-a, yo tout sé sign mizè moun-nan ki montré aklè kondision féblès orijinèl li-a koté moun nan tonbé apré prémié péché Adan-an, konsa tou yo sé sign nésésité sové li doué sové-a ; sé mizè sa-yo ki atiré mizérikòd Kris Sovè-a, ki té vlé poté yo antan li idantifié pròp tèt-li ak « pi pitit nan frè-l yo » (Mt 25, 40. 45). Sé poutèt sa l’Égliz-la gin yon amou préféransièl pou moun-yo mizè-a frapé-a ki fè dépi nan kòmansman-l, malgré péché anpil nan manb li-yo, li pa janm sispann travay pou-l konsolé yo, défann yo, libéré yo. Li fè sa avèk mouayin byinfézans yo pa kapab konté ki toujou nésésè toupatou » (CDF, instr. "Libertatis conscientia" 68).
¬ [886] [1586]

2449     Dépi nan Ansyin Téstaman-an, diféran tip dispozision jiridik (ané rémi­sion, intèdiksion prété ak intérè épi kinbé gaj, obligasion pou bay ladim, bay travayè-a salè-l chak jou, doua pou grapiyé épi ranmasé zépi ki tonbé) té korésponn ak indikasion Détéronòm-nan : « Sèké pap manké pòv sot nan zantray péyi-a, sé pousa mouin minm mouin pasé-ou lòd pou ouvri min-ou bay frè-ou la ki nan bézouin-an épi pòv-la k-ap viv avè-ou nan péyi-ou la » (Dt 15, 11). Jézu pran paròl sa-a pou li : « Pòv yo réyèl­man, sé tout tan n-ap ginyin yo avèk nou, kanta mouin minm, nou pap ginyin-m tout tan » (Jn 12, 8). Li pa fè fòs ansyin paròl-yo tonbé pou sa : « n-ap vann moun ki fèb yo pou lajan, ak maléré-a pou yon pè sapat » (Am 8, 6), min li invité nou rékonèt prézans-li nan pòv-yo ki frè li (cf. Mt 25, 40) :
¬ [1397]

Jou manman-l té fè-l répròch poutèt li t-ap résévoua pòv ak moun malad nan kay-la, sint Roz de Lima té réponn li : « Nou sé bon lodè Kris-la lè n-ap sèvi malad-yo » (Vita).
¬ [786]

Rézimé

2450     « Pa vòlè » (Dt 5, 19). « Ni moun k-ap vòlè, ni moun ki rinmin lajan, […] ni moun k-ap pran byin lòt moun yo, yo pap posédé péyi-roua Bondié-a » (1 Co 6, 10).

2451     Sétièm kòmandman-an mandé pou pratiké jistis-la ak charité-a nan administré byin tè-a ak frui travay moun-yo.

2452     Byin kréasion-an la pou tout ras moun-nan. Doua pou gin propriété privé-a pa éliminé déstinasion inivèsèl byin-yo.

2453     Sétièm kòmandman-an intèdi vòlè. Vòl-la sé pran byin yon lòt moun kontrèman ak volonté rézonab mèt-li.

2454     Kèlkésoua fason yo pran byin yon lòt moun oubyin yo sèvi ak li injistéman, sa kontrè ak sétièm kòmandman-an. Injistis yo fè-a égzijé réparasion. Jistis komutativ-la égzijé réstitision byin yo té vòlè-a.

2455     Laloua moral-la intèdi aksion k-ap fèt poutèt finalité kòmèsial oubyin totalitarism, ki minnin nan rédui moun-yo nan ésklavaj, nan achté yo, vann yo épi troké yo tankou machandiz.

2456     Dominasion Kréatè-a bay moun-nan sou résous minéral, véjétal épi animal tout inivè-a, yo pa kapab séparé-l ak réspè obligasion moral-yo, ki gin ladan yo sa-k konsèné jénérasion k-ap vini-yo.

2457     Yo konfié moun-nan bèt-yo pou-l pran souin yo ak byinvéyans li doué yo-a. Yo kapab sèvi pou satisfaksion bézouin moun-nan yon fason ki kòrèk.

2458     L’Égliz-la bay jijman-l sou réalité ékonomik ak sosial-la, lè doua fondamantal moun-nan oubyin salu nanm-yo égzijé sa. Li pran souin byin komin tanporèl moun-nan poutèt yo orianté nan diréksion Byin ki pi ro-a, dènié aboutisman nou.

2459     Sé moun-nan minm ki prodiktè, ki pouin santral épi ki aboutisman tout lavi ékonomik ak sosial-la. Chapit ki pi inpòtan nan késion sosial-la sèké pou byin-yo Bondié kréyé pou tout moun-yo rivé jouinn tout moun-yo vré, dapré jistis-la ak konkou charité-a.

2460     Prémié valè travay-la dépann dé moun-nan ki fè-l épi ki déstinatè-l. Ak travay-li, moun-nan patisipé nan travay kréasion-an. Travay-la, lè-l fè youn ak Kris-la, kapab édé pou rédanmsion-an.

2461     Véritab progrè-a sé lè moun-nan toutantié fè-l intégralman. Késion-an sé ogmanté kapasité chak moun pou-l réponn nan apèl li résévoua-a, sètadi réponn Bondié k-ap rélé-l la (cf. CA 29).

2462     Bay pòv-yo lacharité sé yon témouagnaj rinmin krétyin-an : sé yon pratik jistis-la ki fè Bondié plézi.

2463     Nan kantité moun yo Bondié kréyé-yo ki san manjé, san kay, san yon koté, kòman pou nou pa rékonèt Lazar, moun k-ap mandé charité ki grangou nan parabòl-la (cf. Lc 17, 19-31) ? Kòman pou-n pa tandé Jézu : « Sé pou mouin minm tou nou pa-t fè-l » (Mt 25, 45) ?

 

Gid

ATIK 8
Uitièm kòmandman-an

« Ou pap palé kont prochin-ou pou fè fo-témouagnaj » (Ex 20, 16).

« Yo té di ansyin-yo : “Pa fè sèman ; rinmèt Granmèt la sa-ou promèt nan sèman-ou yo” » (Mt 5, 33).

2464     Uitièm kòmandman-an intèdi défigiré vérité-a nan rélasion ak lòt moun-yo. Lòd moral sa-a soti nan vokasion pèp ki sin-an pou-l témouin Bondié-l la ki vérité épi ki vlé vérité-a. Ofansé vérité-a ak paròl-yo oubyin ak aksion-yo fè ouè nou réjté obligasion pou nou kòrèk sou plan moral-la : sé infidélité fondamantal yo yé aléga Bondié épi konsa yo détrui baz fondman alians.

I. Viv nan vérité-a

2465     Ansyin Téstaman-an témouagné sa : Bondié sé sous tout vérité. Paròl li-a sé vérité (cf. Pr 8, 6 ; 2 R 7, 28). Laloua li-a sé vérité (cf. Ps 118, 142). « Pou jénérasion ak jénérasion vérité-ou la » (Ps 119, 90 ; Lc 1, 46). Poutèt Bondié « Véridik » (Rm 3, 4) manb pèp li-a gin vokasion pou yo viv nan vérité-a (cf. Ps 118, 30).
¬ [215]

2466     Nan Jézu-Kri, vérité Bondié-a parèt aklè toutantié. Li minm ki « plin gras ak vérité » (Jn 1, 14), li sé « limiè tè-a » (Jn 8, 12). Li minm li sé Vérité-a (cf. Jn 14, 6). Tout moun ki kouè nan li, yo pa rété nan fènoua (Jn 12, 46). Disip Jézu-a rété nan paròl li-a pou-l kapab konnin vérité k-ap fè nou lib-la (Jn 8, 32) épi k-ap fè nou vîn sin-an (cf. Jn 17, 17). Suiv Jézu sé viv dapré Éspri vérité-a (Jn 14, 17) sa Papa-a voyé nan non Jézu-a (cf. Jn 14, 26) épi k-ap minnin « nan tout vérité-a » (Jn 14, 17 ; 16, 13). Jézu aprann disip li-yo pou yo rinmin vérité-a san kondision (absolu) : « Sé pou paròl ou “oui, oui ; non, non” » (Mt 5, 37).
¬ [2153]

2467     Sé natirèlman moun-nan ap chèché jouinn vérité-a. Li gin obligasion pou-l onoré-l épi témouagné-l : « Dapré dignité yo ginyin-an, tout moun, poutèt yo sé moun, […] pròp sa yo yé-a (nati yo) ap pousé yo, épi yon obligasion moral tou, pou yo chèché vérité-a, sitou toudabò vérité ki konsèné rélijion-an. Yo gin obligasion tou pou yo rété kolé sou vérité yo rivé konnin-an épi pou yo réglé tout lavi yo dapré égzijans vérité-a » (DH 2).
¬ [2104]

2468     Vérité-a, kòm douati nan konpòtman ak nan paròl moun-nan, yo rélé-l vérasité (véracité), sinsérité oubyin franchiz (nanm ouvri). Vérité-a oubyin vérasité-a sé vèrtu ki fè yon moun montré sa-l yé vré nan aksion-l yo épi li di vérité nan paròl li-yo, antan li évité doub langaj, fè sanblan ak ipokrizi.
¬ [1458]

2469     « Moun-yo […] pa t-ap kapab viv ansanm youn ak lòt si yo pa-t kouè youn nan lòt, tankou youn ap montré lòt vérité-a » (S. Thomas d’A., s. th. 2-2, 109, 3, ad 1). Sé an tout jistis vèrtu vérité-a rinmèt bay lòt-la sa yo doué-l la. Vérité-a kinbé balans ki kòrèk-la ant sa yo doué éksprimé-a épi sa yo doué kinbé sékrè-a : li inpliké konpòtman onèt-la épi diskrésion-an. Nan jistis-la « poutèt moun-nan onèt li doué déklaré vérité-a bay lòt-la » (S. Thomas d’A., s. th. 2-2, 109, 3).
¬ [1807]

2470     Disip Kris-la aksépté « viv nan vérité-a », sètadi, nan sinplisité yon lavi ki konfòm ak égzanp Granmèt-la épi ki rété nan vérité li-a. « Si nou di nou nan kominion avèk li, épi n-ap maché nan ténèb, nou fè manti épi nou pa fè vérité » (1 Jn 1, 6). 

II. « Rann vérité-a témouagnaj »

2471     Dévan Pilat, Kris-la proklamé sé pou sa li-minm li vini sou tè-a, pou-l sèvi vérité-a témouin (Jn 18, 37). Krétyin-an pa doué « ront témouagnaj Granmèt nou-an » (2 Tm 1, 8). Krétyin-an, nan okazion ki égzijé témouagnaj lafoua-a, doué déklaré-l san viré-tounin, dapré égzanp sin Pòl dévan jij li-yo. Li doué gin « yon konsians san répròch dévan Bondié épi dévan moun-yo » (Ac 24, 16).
¬ [1816]

2472     Dévoua krétyin-yo ginyin pou yo patisipé nan lavi l’Égliz-la pousé yo aji tankou témouin Évanjil-la ak obligasion-yo ki soti ladan-l nan. Témougnaj sa-a sé transmision lafoua-a ak paròl-yo épi aksion-yo. Témouagnaj-la sé yon akt jistis (désizion ki rann jistis) ki établi vérité-a oubyin ki fè konnin-l (cf. Mt 18, 16) :
¬ [863, 905]

« Tout […] fidèl krétyin-yo, ninpòt koté y-ap viv, gin obligasion pou yo montré ak égzanp lavi yo épi témouagnaj paròl yo sé yon moun nouvo yo vîn tounin palintèmédiè Batèm-nan épi yo fòtifié ak fòs Éspri-Sin-an palintèmédiè Konfirmasion-an. (AG 11).

2473     Mati-a sé témouagnaj ki pi ro-a yo bay vérité lafoua-a ; li dézigné témouagnaj ki alé jous nan lanmò-a. Antan mati-a fè youn ak Kris-la ki mouri épi ki résisité, li rann li témouagnaj. Li rann témouagnaj bay vérité lafoua-a épi ansègnman krétyin-an. Li sipòté lanmò-a gras ak yon akt kouraj (désizion ki mandé fòs kouraj). « Kité-m tounin manjé pou bèt sovaj-yo, sé palintèmédiè yo m-ap kapab rivé jouinn Bondié » (Ignace d’Antioche, Rom. 4, 1).
¬ [852] [1808] [1258]

2474     Sé avèk anpil souin l’Égliz-la ranmasé souvni moun-yo ki té rivé jous nan bout nan témouagné lafoua li-a. Sa yo sé Akt mati-yo. Sé archiv vérité-a ki ékri ak san :

« Limit tè-a pap sèvi-m anyin ni rouayòm sièk sa-a. Li pi bon pou mouin pou-m mouri pou Kris Jézu, pasé pou-m t-a kòmandé sou limit tè-a. Sé li-minm m-ap chèché, li ki mouri pou mouin ; sé li-minm mouin vlé, li ki résisité pou mouin. Akouchman-m prèt pou rivé… » (S. Ignace d’Antioche, Rom. 6, 1-2).
¬ [1011]

« M-ap fè konpliman pou ou, paské nan jou sa-a ak nan lè sa-a ou fè-m mérité pou-m jouin pòsion nan pami mati-yo […]. Ou akonpli [promès ou-a], Bondié ki pa konn bay manti épi ki vérité. Sé poutèt sa m-ap fè louanj ou pou tout bagay, m-ap fè konpliman pou ou, m-ap glorifié ou palintèmédiè Gran-Prèt pou tout tan-an ki nan sièl-la, Jézu-Kri, Pitit ou rinmin-an, sé palintèmédiè-l gloua pou ou avèk li nan Éspri-Sin-an koulié-a ak nan sièk k-ap vini-an. Amèn » (S. Polycarpe, mart. 14, 2-3).

III. Mové kou kont vérité-a

2475     Disip Kris-la, « abiyé ak moun nouvo-a, ki kréyé sélon Bondié nan jistis-la ak vérité-a ki sin-an » (Ep 4, 24). « Antan yo dépozé manti-a » (Ep 4, 25), yo doué « rénonsé tout méchansté ansanm ak tout riz, ak ipokrizi, ak anvié lò, ak tout kalité médizans » (1 P 2, 1).

2476     Fo-témouagnaj ak fo-sèman. Yon déklarasion ki kontrè  vérité, lè yo fè-l piblikman, sé bagay ki grav yon fason spésial. Dévan yon tribinal li tounin yon fo-témouagnaj (cf. Pr 19, 9). Lè yo fè-l anba sèman, sé yon fo-sèman (movèz-foua). Konpòtman sa-yo minnin soua pou yo kondané yon inosan, soua pou yo akité yon koupab, soua pou ogmanté chatiman moun yo akizé-a pral sibi-a (cf. Pr 18, 5). Yo mété an danjé yon fason grav ni pratik jistis-la ni ékilib santans jij-yo ap bay-la.
¬ [2152]

2477     Réspè répitasion moun-yo intèdi tout konpòtman ak tout paròl ki kapab kòz fè moun-nan sibi yon domaj injis (cf. CIC, can. 220). Yon moun vîn koupab :

– jijman témérè si minm lè li pa di anyin, san fondman sifizan, li admèt kòm vérité gin yon défo moral lakay prochin-l ;
– médizans si san rézon ki réyèlman valab, li dévoualé défo ak fot kèk moun bay lòt ki pa-t konn sa (cf. Si 21, 28) ;
kalomni si ak déklarasion ki kontrè vérité-a, li nui répitasion lòt-yo épi li bay okazion fo-jijman osijè yo.

2478     Pou évité jijman témérè-a, sé pou chak moun, nan mézi sa kapab fèt, pran souin intèprété nan bon sans lidé, paròl épi aksion prochin-l :

« Sé pou yo sipozé ninpòt bon krétyin doué pi vit dispozé pou pran nan bon sans yon fraz oubyin yon déklarasion ki pa fîn klè yon lòt fè, pasé pou kondané-l. Min si pa gin okinn mouayin pou défann sa-l di-a, sé pou yo mandé sa-l té vlé di ; épi si sa-l pansé oubyin konprann-nan t-a mouins kòrèk, sé pou yo korijé-l ak byinvéyans ; épi si minm sa pa asé, sé pou yo éséyé tout chémin adapté pou yo ka byin konprann moun-nan oubyin rétiré-l nan érè » (S. Ignace, ex. spir. 22).

2479     Médizans ak kalomni détrui répitasion ak onè prochin-an. Onè-a minm sé témouagnaj yo bay dignité moun-nan nan sosiété-a, épi chak moun joui doua natirèl pou onè non-l, pou répitasion-l épi pou réspè-l. Konsa médizans-la ak kalomni-an ofansé vèrtu jistis-la épi charité-a.
¬ [1753]

2480     Yo doué intèdi tout paròl ak tout konpòtman k-ap flaté, k-ap karésé an aparans oubyin k-ap présé dakò pou ankourajé épi ranfòsé yon lòt nan méchansté aksion-yo oubyin nan pèvèsion konpòtman-l.  Karésé moun-nan an aparans (adulation) sé yon fot ki koupab yon fason grav si-l fè vîn tounin konplis vis ak péché grav. Souété rann sèvis oubyin zanmitay pa jistifié doub langaj. Karésé moun-nan an aparans (adulation) sé yon péché vénièl lè sé sèlman pou pa dézagréab ak moun-nan, oubyin pou évité yon mal, pou poté sékou bay yon moun, pou rivé jouinn yon avantaj léjitim.

2481     Fè ouè-a (jactance) oubyin vanté tèt-ou (vantardise) sé fot kont vérité-a. Sé minm bagay-la pou yo di osijè pasé nan jouèt-la (ironie) k-ap chèché déprésié yon moun antan yo fè pòtré-l ki rizib, yon fason malvéyan, pou kèk aspè nan konpòtman-l.

2482     « Manti-a sé déklaré kichòy ki pa vré ak intansion pou tronpé » (S. Augustin, mend. 4, 5 : PL 40, 491). Granmèt-la dénonsé manti-a kòm travay djab-la : « Nou minm sé kot papa nou-an, djab la, nou soti […]. Pa gin vérité nan li. Lè l-ap palé manti, sé nan pròp afè pa-l li pran pou-l palé, paské li sé mantè épi li sé papa manti » (Jn 8, 44).
¬ [392]

2483     Manti-a sé atak ki pi dirèk kont vérité-a. Bay manti sé palé oubyin aji kont vérité-a pou tronpé moun. Manti-a, antan li ofansé rélasion moun-nan ak vérité-a épi ak prochin-an, li nui rélasion fondamantal ni moun-nan ni paròl-li ginyin ak Granmèt-la.

2484     Yo méziré gravité manti-a dapré kalité vérité li défòmé-a, dapré sikonstans yo, intansion moun ki fè-l la, domaj li kozé moun ki viktim li-yo. Si manti-a nan li-minm kapab sèlman yon péché vénièl, li vîn mòtèl lè li ofansé vèrtu jistis-la épi charité-a yon fason grav.
¬ [1750]

2485     Poutèt nati-li manti-a kondanab. Li sé profanasion paròl-la ki fèt pou kominiké vérité nou konnin-an bay lòt-yo. Désizion volontè pou minnin prochin-an nan érè ak déklarasion ki kontrè vérité-a, sé yon mank jistis ak charité. Li koupab pi plis lè intansion tronpé-a fè moun yo détounin parapò a vérité-a glisé nan danjé ki kapab gin konsékans térib pou li.
¬ [1756]

2486     Manti-a (poutèt li détrui vèrtu vérasité-a) sé yon violans tout bon yo fè sou lòt-la. Sa blésé-l nan kapasité pou-l konnin-an ki kondision tout jijman ak tout désizion. Manti-a gin éspri divizion-an k-ap jèmin nan li ansanm ak tout mal sa kapab fè. Manti-a térib nan tout sosiété ; li krazé baz konfians nan pami moun-yo épi li kasé kòd rélasion sosial-yo.
¬ [1607]

2487     Tout fot yo fè kont jistis-la ak vérité-a égzijé yon dévoua réparasion, minmsi yo t-a padoné moun ki fè-l la. Lè li inposib pou yo réparé fot-la piblikman, yo doué fè sa an sékrè ; si yo pa kapab bay moun ki sibi domaj-la réparasion dirèk, yo doué moralman ba-l yon satisfaksion, poutèt charité-a. Dévoua réparasion sa-a konsèné tou tout fot yo fè kont répitasion yon moun. Réparasion moral épi pafoua matérièl sa-a sé pou yo kalkilé-l dapré mézi domaj li fè-a. Konsians-la oblijé yo fè réparasion-an.
¬ [1459] [2412]

IV. Réspékté vérité-a

2488     Doua pou kominiké vérité-a pa san kondision [réstriksion] (absolu). Chak moun doué konfòmé lavi-l dapré laloua charité fratènèl-la Évanjil-la. Nan ka ki konpliké-yo, charité sa-a mandé pou byin pézé si sa konvnab ou non ou révélé vérité-a bay moun ki mandé-l la.
¬ [1740]

2489     Charité-a épi réspè vérité-a doué détèminé répons pou tout démann infòmasion oubyin kominikasion. Byin ak sékirité lòt-yo, réspè lavi privé-a, byin komin-an sé rézon ki sifizan pou pé bouch sou sa moun pa doué konnin oubyin pou gin prudans nan langaj-la. Dévoua pou évité skandal-la kòmandé anpil foua yon silans ki strikt. Pèsonn moun pa oblijé révélé vérité-a bay moun ki pa gin doua pou konnin-l (cf. Si 27, 16 ; Pr 25, 9-10).
¬ [2284]

2490     Sékrè sakréman Rékonsiliasion-an sakré, yo pa kapab trayi-l sou okinn prétèks. « So sékrè sakréman-an pa kapab défèt ; sé poutèt sa konfésè-a pa gin doua trayi pénitan-an nan okinn fason, ni nan paròl ni yon lòt fason ni pou okinn kòz » (CIC, can. 982).
¬ [1467]

2491     Sékrè profésionèl-yo – parégzanp sa moun ki nan politik-yo, militè-yo, médsin-yo, avoka-yo gin pou kinbé yo – oubyin konfidans yon zanmi fè anba so sékrè-a, yo doué kinbé yo, sof nan ka éksépsionèl koté konsèvé sékrè-a t-a kòz domaj grav pou moun ki konfié-l la, moun ki résévoua-l la oubyin yon lòt moun (tièrs pèrsòn), épitou sèl fason yo kapab évité domaj sa-a sé fè konnin vérité-a. Infòmasion yo bay an privé-yo, minm si yo pa anba so sékrè-a, si yo kapab koz domaj pou lòt moun, yo pa doué fè konnin yo san yon motif grav épi propòsionèl.

2492     Chak moun doué kinbé rézèv jistis-la mandé-a aléga lavi privé lòt moun-yo. Résponsab kominikasion-yo doué kinbé yon balans ki ékilibré ant égzijans byin komin-an épi réspè doua patikilié-yo. Si chèché infòmasion-an anvayi lavi privé moun k-ap okipé aktivité politik oubyin piblik pou ataké intimité ak libèté yo, sa kondanab.
¬ [2522]

V. Sèvi ak mouayin kominikasion sosial-yo

2493     Nan sosiété modèn-nan, mouayin kominikasion sosial-yo gin yon pi gran plas nan bay infòmasion-an, nan fè promosion kilti-a ak nan travay fòmasion-an. Plas yo okipé-a ogmanté poutèt progrè téknik-la ap fè, poutèt lajè ak divèsité nouvèl y-ap fè konnin-yo, poutèt infliyans yo égzèsé nan opinion piblik-la.

2494     Infòmasion ki fèt ak média-yo, li osèvis byin komin-an (cf. IM 11). Sosiété-a gin doua pou-l jouinn infòmasion ki fondé sou vérité, libèté, jistis épi solidarité :
¬ [1906]

« Min pou yo égzèsé doua sa-a yon fason kòrèk sa mandé pou, kanta sa y-ap di-a, kominikasion-an toujou vré épitou – antan yo kinbé jistis-la ak charité-a – pou li toujou intégral (toutantié) ; an plis, kanta fason y-ap bay li-a, fòk li onèt épi konvnab, sètadi pou lè y-ap chèché nouvèl-yo épi fè yo sikilié yo kinbé laloua moral-yo ansanm ak doua ak dignité léjitim moun-nan kòm bagay ki sakré » (IM 5).

2495     « Li nésésè pou tout manb sosiété-a ranpli dévoua jistis ak charité-a nan domèn sa-a tou ; yon fason pou ak mouayin [kominikasion] sa-yo tou, yo rivé fòmé épi gayé opinion piblik ki kòrèk » (IM 8). Solidarité-a parèt tankou konsékans yon kominikasion ki vré épi ki kòrèk, konsa tou li sé konsékans sikilasion lidé-yo ki lib k-ap ankourajé konnin lòt moun-yo épi réspékté yo.
¬ [906]

2496     Mouayin kominikasion sosial-yo (sitou mouayin pou mas moun-yo = mass média) kapab anjandré yon léspri pasif kay moun k-ap sèvi ak yo, antan yo fè moun sa-yo tounin konsomatè nouvèl ak spéktak san yo pa vijilan. Moun k-ap sèvi ak yo doué bay tèt yo disiplîn ak modérasion parapò a “mass média”-yo. Yo doué fòmé pròp konsians yo yon fason ki ékléré épi ki douat pou yo kapab rézisté pi fasil dévan infliyans ki pa trò onèt.
¬ [2525]

2497     Résponsab jounal-yo, poutèt fonskion yo-a, gin obligasion pou yo sèvi vérité-a épi pa andomajé charité-a nan difizion infòmasion-an. Ak minm souin-an, sé pou yo fè éfò réspékté nati événman-yo jan yo pasé-a épi limit jijman kritik osijè moun-yo. Yo doué évité tonbé nan gayé mové bri k-ap kouri sou yon moun (difamasion).

2498     « Otorité sivil-la gin dévoua patikilié ki strikt nan bagay sa-a poutèt byin komin-an […]. Sé yo ki gin otorité, poutèt fonksion yo-a, pou yo protéjé épi défann yon véritab libèté infòmasion ki kòrèk » (IM 12). Lè y-ap pibliyé laloua yo épi lè y-ap véyé pou aplikasion yo, pouvoua piblik-yo doué garanti pou « mové itilizasion instriman sa-yo pa kozé danjé ki riské grav pou moral piblik-la ak progrè sosiété-a » (IM 12). Sé pou yo pini tout sa ki ataké doua chak moun ginyin pou répitasion-l ak sékrè lavi privé-l. Sé pou yo bay nan tan ki konvnab épi yon fason onèt infòmasion ki konsènè byin jénéral-la oubyin ki korésponn ak inkiétid popilasion-an gin rézon ginyin. Pa gin anyin ki kapab jistifié pou yo sèvi ak fo-infòmasion pou défòmé opinion piblik-la yon fason atifisièl ak média-yo. Intèvansion sa-yo pa doué blésé libèté individi-yo oubyin group-yo.
¬ [2237] [2286]

2499     Sans moral-la dénonsé mové kou Léta totalitè-yo bay lè yo falsifié vérité-a sistématikman, lè y-ap égzèsé yon dominasion politik sou opinion-an gras a média-yo, lè y-ap « manipilé » (« défòmé atifisièl­man ») akizé-yo ak témouin-yo nan prosè piblik épitou lè yo pansé yo kapab asiré diktati yo-a antan y-ap bloké épi fè réprésion sou tout sa yo konsidéré kòm « krim opinion » (délits d’opinion).
¬ [1903]

VI. Vérité, bèlté épi “Art sacré”

2500     Gin yon plézi spirituèl spontané ak yon bèlté moral ki akonpagné pratik byin-an. Minm jan-an tou, vérité-a poté avèk li kè kontan ak ékla bèlté spirituèl-la. Vérité-a bèl nan li-minm minm. Vérité paròl-la, ki éksprimé konésans rasionèl ni réalité kréyé-yo ni sa yo pa kréyé-yo, li nésésè pou moun-nan ki gin intèlijans, min vérité-a kapab jouinn lòt fòm éksprésion tou kay moun-nan, k-ap konplété vérité paròl-la, sitou lè sé pou fè déviné sa li gin nan li yo pa kapab di ak mo, tankou profondè kè moun-nan, rotè nanm-nan kapab monté, mistè Bondié-a. Minm anvan Bondié révélé tèt-li bay moun-nan avèk paròl vérité-a, li té révélé-l atravè langaj inivèsèl kréasion-an ki travay Paròl li-a, Sajès li-a : apati lòd ak bon akò tout inivè-a – sa ni timoun ni savan kapab dékouvri –, « apati grandè ak bèlté kréati-yo, li posib pou yo ouè avèk konésans yo Sa-a ki kréyé yo-a » (Sg 13, 5), « sa-a ki fè bèlté-a, sé li minm ki fè tout bagay sa yo » (Sg 13, 3).
¬ [1864] [341] [2189]

« [Sajès-la] sé réyon ki soti dirèk nan klèté Bondié ki gin tout pouvoua-a ; sé pousa yo pa jouinn okinn tach nan li ; li sé klèté limiè tout tan-an, li sé glas san tach ki montré gloua Bondié-a, li sé pòtré bon kè-l » (Sg 7, 25-26). « Sajès la pi kléré pasé solèy, li dépasé aranjman zétoual yo. Si yo konparé-l avèk limiè-a, li ranpòté prémié pri ; sèké lannuit vîn apré limiè, min méchansté-a pa ranpòté viktoua sou Sajès la » (Sg 7, 29-30). « Mouin té vîn rinmin bèl fòm li » (Sg 8, 2).

2501     « Bondié kréyé moun-nan nan pòtré-l » (Gn 1, 26), moun-nan éksprimé vérité rapò li ginyin ak Bondié Kréatè-a palintèmédiè bèlté réalizasion atistik li-yo tou. “Art”-la (aktivité atistik-la), tout bon vré, sé yon fòm éksprésion ki karaktérizé moun-nan kòm moun ; “art”-la sé yon débòdman spontané gratis ki soti nan richès ki anndan moun-nan kòm kréati épi ki alé pi louin pasé éfò pou jouinn sa-l bézouin pou-l viv-la, ki komin pou tout kréati vivan-yo. “Art”-la soti nan talan Kréatè-a bay épi nan pròp éfò moun-nan. Sé yon fòm sajès pratik ki mété konésans ak ladrès (savoir-faire) ansanm (Sg 7, 18) pou-l bay vérité yon réalité yon fòm nan yon langaj jé ak zòrèy kapab kapté. Konsa “art”-la (aktivité atistik-la) gin yon résanblans ak aktivité Bondié nan kréasion-an, nan mézi li pran inspirasion-l nan vérité réalité yo ak nan rinmin pou yo. “Art”-la (aktivité artistik-la), tankou tout lòt aktivité moun-nan, pa gin yon finalité ki détaché (absolu) nan li-minm, min li orianté nan diréksion dènié finalité moun-nan, sé sa ki ba-l valè (cf. Pie XII, discours 25 décembre 1955 et discours 3 septembre 1950).
¬ [339]

2502     “Art sacré”-a vrè épi bèl, sé lè, gras ak fòm-li, li korésponn ak vokasion-l, sètadi : lè nan lafoua ak adorasion, li fè déviné épi glorifié mistè transandans Bondié-a, bèlté vérité ak rinmin yo pa kapab ouè-a ki dépasé tout bagay-la, sa-k té parèt nan Kris-la, « li minm ki klèté gloua li ak pòtré sa-l yé-a » (He 1, 3), « sé nan li minm, ak tout kò-l, tou sa Bondié yé-a abité » (Col 2, 9), sé bèlté spirituèl k-ap réflété nan la Trè Sint Vièj Mari, nan anj-yo ak sin-yo. Véritab “art sakré-a” minnin moun-nan nan adorasion, priyè épi nan amou Bondié ki Kréatè épi Sovè, ki Sin épi Sanktifikatè.
¬ [1156 - 1162]

2503     Sé poutèt sa, Évèk-yo doué, yo-minm minm oubyin palintèmédiè délégé yo, véyé pou “art sakré”-a, ni sa-k ansyin ni sa-k nouvo, yo fè-l progrésé nan tout fòm li-yo, épitou, ak minm souin sa-a, rélijiézman, pou yo rétiré nan litiji-a ak nan kay sakré-yo tout sa ki pa konfòm ak vérité lafoua-a épi ak vrè bèlté “art” sakré-a (cf. SC 122-127).

Rézimé

2504     « Ou pap palé kont prochin-ou pou fè fo-témouagnaj » (Ex 20, 16). Disip Kris-la « abiyé ak moun nouvo-a, ki kréyé sélon Bondié nan jistis-la ak vérité-a ki sin-an » (Ep 4, 24).

2505     Vérité-a oubyin vérasité-a sé fòs kalité (vertu) ki fè yon moun  montré sa li yé vré nan aksion-l yo épi nan paròl l-ap di, antan-l évité doub langaj, fè sanblan ak ipokrizi.

2506     Krétyin-an pa doué « ront témouagnaj Granmèt nou-an » (2 Tm 1, 8) nan aksion-l ak nan paròl-li. Mati-a sé témouagnaj ki pi ro yo bay vérité lafoua-a..

2507     Réspè pou répitasion ak onè moun-yo intèdi tout konpòtman ak tout paròl médizans ak kalomni.

2508     Manti-a sé di sa-k pa sa, avèk intansion pou tronpé prochin-an.

2509     Yon fot koupab kont vérité-a mandé réparasion.

2510     « Règle d’or »-la pèmèt disèné, nan ka ki konpliké-yo, si-l konvnab ou non pou révélé vérité-a bay moun ki mandé-l la.

2511     « Sékrè so sakréman-an, yo pa kapab kasé-l » (CIC, can. 983 § 1). Yo doué kinbé sékrè profésionèl-yo. Infòmasion sékrè ki kapab andomajé lòt moun, yo pa doué fè konnin-yo.

2512     Sosiété-a gin doua pou-l jouinn yon infòmasion ki fondé sou vérité-a, libèté-a, jistis-la. Li konvnab pou chak moun bay tèt-li kontròl ak disiplîn nan sèvi ak mouayin kominikasion sosial-yo.

2513     Aktivité atistik-yo, min sitou « art sakré »-a « dapré pròp natu-yo y-ap chèché éksprimé bèlté san limit Bondié-a nan kèk fason ak travay moun-nan fè, épi yo minnin pi plis nan fè louanj ak gloua pou Bondié poutèt yo pap chèché anyin dòt pasé pou travay yo-a poté konkou nan pi ro dégré pou viré léspri moun-yo al jouinn Bondié avèk amou » (SC 122).

 

Gid

ATIK 9
Névièm kòmandman-an

« Ou pap anvi kay prochin-ou ; ou pap mét lidé-ou sou madanm li, ni sèvitè-l, ni sèvant li, ni bèf li, ni bourik li, ni okinn bagay ki pou li » (Ex 20, 17).

« Tout moun ki gadé yon madanm pou-l anvi-l, li déja fè mové plézi avèk li nan kè li » (Mt 5, 28).

2514     Sin Jan distingé toua éspès anbision (convoitise) oubyin mové atirans (concupiscence) : mové atirans chè-a, avèk mové atirans jé-yo, avèk logèy lavi-a (cf. 1 Jn 2, 16 [Vulg.]). Dapré tradision katéchèz katolik-la, névièm kòmandman-an intèdi mové anvi lachè-a ; dizièm-nan intèdi mové anvi pou byin lòt-la ginyin.
¬ [377, 400]

2515     Dapré rasîn koté mo-a soti, « mové anvi »-a (concupiscence) kapab indiké tout fòm anbision dézi moun kapab ginyin. Téoloji krétièn-nan ba-l signifikasion patikilié sa-a : mouvman apéti sansib-la k-ap kontrarié travay rézon moun-an. Sin Pòl konparé-l ak rébélion « chè »-a ap minnin kont « éspri »-a (cf. Ga 5, 16. 17. 24 ; Ep 2, 3). Li vîn soti nan dézobéyisans prémié péché-a (Gn 3, 11). Li déréglé [troublé] puisans [fakilté] moral moun-nan épi, san-l pa yon fot nan li-minm, li bay moun-nan panchan pou fè péché-yo (cf. Cc. Trente : DS 1515).
¬ [405]

2516     Paské moun-nan sé yon réalité ki konpozé, yon éspri épi yon kò,  li déja gin yon tansion nan li, gin yon tandans goumin ant « éspri »-a ak « chè »-a. Min, an réalité, konba sa-a fè pati éritaj péché-a, li sé konsékans-li épi konfimasion-l an minm tan. Li fè pati ékspérians konba spirituèl-la n-ap fè chak jou-a :
¬ [362] [407]

« Sa sètin, Apot-la pap méprizé ni kondané kò-a, ki fòmé nati mouin-nan ansanm ak nanm spirituèl-la épi ki karaktérizé-l kòm sijè pèrsonèl ; min okontrè li vlé palé osijè zèv-yo [sa yo fè-yo] oubyin pi byin toujou osijè dispozision stab-yo – vèrtu ak vis – ki bon oubyin mové moralman, ki frui obéyisans-la (nan prémié ka-a) oubyin rézistans-la (nan dézièm ka-a) parapò a aksion Éspri-Sin-an k-ap sové nou-an. Sé poutèt sa Apot la ékri : « Si sé Éspri-a k-ap fè nou viv, sé dapré Éspri-a tou pou nou maché » (Ga 5, 25) (Jean-Paul II, DeV 55).

I. Pròpté (purifikasion) kè-a

2517     Kè-a sé sièj santral pèsonalité moral-la : « Réyèlman sé nan kè-a mové kalkil soti, krim, adiltè, fònikasion, volè, fo-témouagnaj, blasfèm » (Mt 15, 19). Konba kont mové tandans (concuspiscence) chè-a inpliké pròpté kè-a épi pratiké tanpérans-la :
¬ [368] [1809]

« Sé pou-ou kinbé sinplisité-a épi sé pou-ou inosan, konsa ou-a vîn tankou timoun-yo ki pa konnin méchansté-a k-ap détrui lavi moun-nan » (Hermas, mand. 2, 1).

2518     Sizièm “béatitude”-la proklamé : « Ala kontantman pou moun ki gin kè yo nèt yo, paské y-ap ouè Bondié » (Mt 5, 8). « Kè ki nèt-yo » (cœurs purs) dézigné moun ki konfòmé intèlijans yo ak volonté yo dapré égzijans Bondié ki sin-an, sitou nan toua domèn : nan charité-a (cf. 1 Tm 4, 3-9 ; 2 Tm 2, 22), nan vi séksuèl byin réglé-a (chasteté ou rectitude sexuelle) (cf. 1 Th 4, 7 ; Col 3, 5 ; Ep 4, 19), nan amou pou vérité-a ak nan douati lafoua-a (cf. Tt 1, 15 ; 1 Tm 1, 3-4 ; 2 Tm 2, 23-26). Gin yon rapò ant pròpté kè-a, kò-a ak lafoua-a :
¬ [94]

Fidèl-yo doué kouè atik Déklarasion lafoua-a (Symbole), « pou antan yo kouè, yo obéyi Bondié, antan yo obéyi yo viv douat, antan yo viv douat yo pròpté kè-a, antan yo pròp nan kè-a yo konprann sa yo kouè-a » (S. Augustin, fid. et symb. 10, 25 : PL 40, 196).
¬ [158]

2519     Yo promèt « moun ki gin kè-yo pròp » y-ap ouè Bondié fas a fas épi y-ap sanblé avèk li (cf. 1 Co 13, 12 ; 1 Jn 3, 2). Kè pròp-la sé kondision ki vîn anvan vizion-an. Dépi kounié-a kè pròp-la pèmèt nou ouè dapré Bondié, pou nou résévoua lòt-yo tankou « prochin » ; sa pèmèt nou konsidéré kò moun-nan, ni kò-nou ni kò prochin-an, kòm tanp Éspri-Sin-an, maniféstasion bèlté Bondié.
¬ [2548] [2819] [2501]

II. Konba pou kinbé kè-a pròp-la

2520     Batèm-nan bay moun ki résévoua-l lagras pou-l pròpté sot anba tout péché-l yo. Min moun ki batizé-a doué kontinué batay kont mové tandans chè-a ak dézi (anbision) ki déréglé-yo. Ak lagras Bondié li rivé fè sa :
¬ [1264]

– gras a vèrtu épi don li résévoua pou-l viv yon séksualité byin réglé (chasteté), paské viv byin réglé nan kò-l (chasteté) pèmèt li rinmin ak yon kè ki douat san divizion ;
– gras a intansion ki douat-la (pureté d’intention) ki vlé rivé nan véritab finalité moun-nan : ak yon kè ki sinp, moun ki batizé-a fè éfò pou-l rivé dékouvri épi akonpli volonté Bondié nan tout bagay (cf. Rm 12, 2 ; Col 1, 10).
– gras a fason jé-yo gadé ki pròp-la (pureté du regard), sou déyò ak sou anndan ; antan li disiplîné sink sans-yo ak imajinasion-an ; antan li réfizé tout fòm soumision bay pansé ki pa pròp k-ap pousé-l viré do bay chémin kòmandman Bondié-a : « Moun ki san konprann nan, lè-l gadé, li santi mové tandans-la » (Sg 15, 5).
– gras a priyè-a :
¬ [1337] [1752] [1762] [2846]

« Mouin té pansé kontinans-la té sou kont pròp fòs mouin-yo, fòs mouin pa-t konsian mouin té ginyin, sé lè-m té tèlman sòt pou-m pa-t konnin […] pèsonn moun pa kapab viv kontinans-la sé sé pa Ou minm ki bay sa. Sètènman ou t-ap bay li, si-m té frapé zòrèy Ou-yo ak jémisman anndan-m épi si ak yon lafoua solid mouin té lagé tèt chajé-m nan sou Ou » (S. Augustin, conf. 6, 11, 20).

2521     Kè pròp-la mandé yon konpòtman rézèvé (pudeur). Sa fè pati tanpérans-la. Rézèv-la (pudeur) prézèvé intimité moun-nan. Li indiké réfizé yo réfizé dévoualé sa-k doué rété kaché. Li maché ak vi séksuèl byin réglé-a épi sé prèv prudans-li tou. Li dirijé fason jé-yo gadé ak jès k-ap fèt an konfòmité ak dignité épi kominion moun-yo.

2522     Konpòtman rézèvé-a (pudeur) protéjé mistè chak moun ak rinmin yo ginyin-an. Li invité pou gin pasians ak modérasion nan relasion rinmin-an ; li mandé pou yo kinbé kondision don-an ak obligasion définitif gason-an ak fi-a youn gin pou lòt. Konpòtman rézèvé-a (pudeur) sé modésti. Li indiké ki mòd rad pou yo chouazi. Li kinbé silans oubyin prudans koté gin danjé kiriozité malsèn k-ap parèt. Li gin diskrésion.
¬ [2492]

2523     Gin yon rézèv (pudeur) ni pou santiman ni pou kò-a. Li révòlté parégzanp kont égzibision kò moun-nan, jan yo montré-l nan kèk piblisité k-ap ankourajé oubyin kont kèk mouayin kominikasion k-ap chèché antré trò louin nan révélé sékrè intim yo t-a rinmèt bay zanmi. Rézèv-la (pudeur) inspiré yon fason pou viv ki pèmèt rézisté kont invitasion sa-k alamòd jodi-a épi kont présion idéoloji k-ap dominé-yo.
¬ [2354]

2524     Fòm rézèv-la (pudeur) kapab pran, yo diféran sot nan yon kilti al nan yon lòt. Poutan toupatou sé minm pèsépsion dignité spirituèl spésial moun-nan ki prézan. Li pran nésans lè konsians moun-nan révéyé. Anségné timoun-yo ak jèn-yo pou yo gin rézèv (pudeur) sé fè yo kòmansé gin réspè pou moun-nan kòm moun.

2525     Pou krétyin-an kapab viv ak kè pròp-la, sa mandé [pou gin yon purifikasion] pou gin yon anbians sosial ki pròp (purification du climat social). Li égzijé mouayin kominikasion sosial-yo pou yo pran souin réspè-a ak diskrésion-an. Kè pròp-la libéré anba “érotism” (éksitasion apéti séksuèl) y-ap gayé-a, li fè rété kanpé louin spéktak k-ap ankourajé kiriozité malsèn-nan (voyeurisme) épi imaj ki dékòlté (indésan).
¬ [2344]

2526     Sa yo rélé konpòtman pinyin lagé-a (permissivité des mœurs) chita sou yon tronpri nan fason yo pansé libèté moun-nan ; pou libèté-a kapab konstrui, li bézouin pèmèt yo édiké-l anvan dapré laloua moral-la. Yo doué mandé résponsab édikasion-yo pou yo bay jèn-yo fòmasion ki réspékté vérité-a, kalité kè-yo, dignité moral épi spirituèl moun-nan.
¬ [1740]

2527     « San rété, bòn nouvèl Kris-la ap rénouvlé lavi ak kilti moun-nan ki tonbé-a, l-ap konbat épi l-ap rétiré tronpri ak mové bagay ki toujou ap jayi soti nan ménas atirans péché-a. Sé san rété l-ap nétouayé épi rélvé moralité pèp-yo. Sé tankou sou paranndan li fè kalité nanm-yo ak don chak pèp-yo ginyin nan chak épòk donnin frui ak richès ki sot nan Bondié-yo, li rasanblé yo ansanm, li konplété yo épi li rémété yo sou pié nan Kris la » (GS 58, § 4).
¬ [1204]

Rézimé

2528     « Tout moun ki gadé yon madanm pou-l anvi-l, li déja fè mové plézi avèk li nan kè li » (Mt 5, 28).

2529     Névièm kòmandman-an fòsé nou véyé kont konvouatiz (convoitise) oubyin mové anvi (concupiscence) lachè-a.

2530     Konba kont mové anvi lachè-a inpliké pròpté kè-a épi pratiké tanpérans-la.

2531     Kè pròp-la ap fè nou ouè Bondié : li ba nou dépi kounié-a pou nou ouè tout bagay dapré Bondié.

2532     Pou kè-a pròp sa mandé priyè, pratiké vi séksuèl byin réglé-a, intansion ki douat épi fason jé-yo gadé ki pròp.

2533     Pou kè-a pròp fòk gin konpòtman rézèvé-a (pudeur) ki pasians, modésti ak diskrésion. Rézèv-la prézèvé intimité moun-nan.

 

Gid

ATIK 10
Dizièm kòmandman-an

« Ou pap anvi […] okinn bagay ki pou [prochin-ou] » (Ex 20, 17).

« Ou pap mét lidé-ou sou kay prochin-ou, sou jadin-l ak sou sèvitè-l ak sèvant li, sou bèf li ak bourik li ak sou tou sa-k pou prochin-ou » (Dt 5, 21).

« Koté trézò-ou la yé-a, sé la kè-ou ap yé tou » (Mt 6, 21).

2534     Dizièm kòmandman-an doublé épi konplété névièm-nan ki té konsèné mové anvi lachè-a (concupiscence de la chair). Li intèdi dézi anbision sou byin lòt-yo posédé, sé sa ki rasîn vòl, piyaj ak frod sétièm kòmandman-an intèdi. « Mové atirans jé yo » (cf. 1 Jn 2, 16) minnin nan violans ak injistis sinkièm kòmandman intèdi (cf. Mi 2, 2). Anvi pran byin lòt-yo (cupidité), minm jan ak fònikasion-an, soti nan idolatri-a, sa toua prémié kòmandman Laloua-a intèdi-a (cf. Sg 14, 12). Dizièm kòmandman-an minnin nan intansion kè-a ; li-minm avèk névièm-nan sé rakousi tout kòmandman Laloua-a.
¬ [242] [2069]

I. Dérègléman mové anvi-yo

2535     Tandans apéti sansib-la minnin nou nan anvi bagay ki agréab nou pa ginyin. Konsa lè yon moun ap soufri grangou, li anvi manjé ; lè yon moun frèt, li anvi chofé. Anvi sa-yo nan yo-minm yo bon ; min anpil foua yo pa suiv diréksion rézon-an épi yo pousé nou konvouaté (chèché pran) injistéman sa ki pa pou nou, sa lòt ginyin oubyin sa yo doué ba yo.
¬ [1767]

2536     Dizièm kòmandman-an intèdi vorasité-a (avidité-a) ak anvi pou posédé byin tè-a san limit ; li intèdi konvouatiz déréglé-a ki sot nan souaf richès-yo ak pouvoua yo-a san modérasion. Li intèdi tou lidé fè injistis ki fè prochin-an sibi domaj nan byin tanporèl li-yo :
¬ [2445]

« Lè Laloua-a avèti nou konsa : Ou pap konvouaté, paròl sa-yo vlé di dapré signifikasion-yo, pou nou anpéché tandans anvi nou-yo al sou bagay ki pou lòt yo. Konvouaté bagay ki pou lòt-yo sé yon souaf ki pa gin mézi, li san limit épi li pap janm rasazié, jan sa ékri-a : « Moun ki rinmin lajan pa janm gin kont lajan » (Eccl 5, 9) (Catech. R. 3, 37).

2537     Sé pa yon mankman kont kòmandman-an si yon moun anvi ginyin yon bagay ki pou prochin-an, dépi sé ak mouayin ki kòrèk. Katéchèz tradisionèl-la antan li konprann kijan bagay-yo yé, l-ap palé osijè « moun k-ap soufri vis konvouatiz sa-a plis pasé lòt-yo » épi poutèt sa sé pou yo « ankourajé yo kinbé kòmandman sa-a ak plis souin » :

« Sé […] komèsan-yo […], k-ap tann pou résous-yo vîn manké oubyin pou machandiz-yo vann chè, ki vîn chagrin lè gin lòt moun anplis yo-minm k-ap vann oubyin k-ap achté, bagay ki t-a pèmèt yo vann pi chè oubyin achté a vil pri ; yo fè péché tou lè yo souété pou lòt moun-yo t-a nan mizè pou yo tiré avantaj soua nan vann soua nan achté nan min yo. […] Médsin tou ki anvi pou moun malad ; avoka k-ap réklamé pou gin anpil prosè ak litij inpòtan… » (Catech. R. 3, 37).

2538     Dizièm kòmandman-an égzijé pou yo rétiré anvié lòt-la (envie) nan kè moun-nan. Lè profèt Natan té vlé pousé roua David fè pénitans, li té rakonté-l istoua pòv-la ki pa-t gin anyin dòt pasé yon mouton li té okipé tankou pròp pitit fi-l, épi rich-la ki malgré kantité bann mouton li té ginyin-yo, té anvié mouton pòv-la épi alafin té vòlè-l la (cf. 2 S 12, 1.4). Anvié lòt-la kapab minnin nan fè méchansté ki pi térib-yo (cf. Gn 4, 3-7 ; 1 R 21, 1-29). « Min sé anvié djab-la té anvié-a ki fè lanmò-a antré sou fas tè-a » (cf. Sg 2, 24-25) :
¬ [2317] [391]

« Nou kanpé kont pròp nou-minm pou n-ap goumin youn ak lòt, ak jalouzi sètènman n-ap prézanté zam. […] Si nou tout ap aji konsa pou détrui [kò Kris-la], ki koté sa pral fini ? […] Nou fè kò Kris-la tounin kadav. […] Lè nou di nou tout sé manb youn lòt époutan tankou bèt sovaj n-ap goumin antré nou » (S. Jean Chrysostome, hom. in 2 Cor. 28, 3-4 : PL 61, 594-595).

2539     Anvié lòt-la sé yon vis (vice) kapital. Li indiké chagrin yon moun ginyin dévan byin yon lòt ansanm ak souaf san kontròl pou pran-l pou li-minm, minm ak yon mouayin li pa t-a doué. Lè li souété yon gro malè pou prochin-an, sé yon péché mòtèl :
¬ [1866]

Sint Ogustin té konsidéré anvié lòt-la kòm « yon vis diabolik » (catech. 4, 8). « Sé apati anvié lòt-la vîn gin rayisans, médizans, kalomni, kontan pou malè lòt-la, faché lè sa maché byin pou li » (S. Grégoire le Grand, mor. 31, 45 : PL 76, 621).

2540     Anvié lòt-la sé yon fòm chagrin épi poutèt sa sé yon réfizé rinmin ; moun ki batizé-a konbat li ak byinvéyans-la. Anvié lòt-la anpil foua sé nan ògèy-la li soti ; moun ki batizé-a doué fè éfò pou-l viv nan umilité-a :
¬ [1829]

« Mouin t-a vlé pou sé mouin-minm ki bay Bondié gloua. Ébyin sé pou-ou kontan pou frè-ou k-ap progrésé, épi poutèt ou y-ap bay Bondié gloua, tout moun ap di « Konpliman pou Bondié » ki gin kalité sèvitè sa-yo, ki lib anba tout anvié lòt antan yo kontan paské youn ouè lòt byin » (S. Jean Chrysostome, hom. in Rom. 7, 3 : PG 60, 445).

II. Sa Éspri-a vlé

2541     Prinsip diréksion laloua-a ak lagras-la (économie de la Loi et de la Grâce) fè kè moun-nan kité konvouatiz ak anvié lòt-la ; li fòmé-l nan dézi Éspri-Sin-an ki rasazié kè moun-nan.
¬ [1718] [2764]

     Bondié promès-yo té toujou avèti moun-nan kont atirans sa-k té parèt dépi nan kòmansman-an « bon pou manjé, bèl pou jé, épi ki bay anvi pou gin intélijans » (Gn 3, 6).
¬ [397]

2542     Laloua-a yo té bay Israèl-la pa-t janm sifizan pou fè moun ki té anba-l yo vîn kòrèk (jistifié) ; li té minm vîn tounin yon instriman « mové anvi »-a (concupiscence) (cf. Rm 7, 7). Koréspondans i pa ginyin ant sa moun-nan vlé-a ak sa l-ap fè-a (cf. Rm 7, 10) indiké yon dézakò ant Laloua Bondié-a, ki laloua rézon-an, épi yon lòt laloua « ki fè-m prizonié nan laloua péché-a ki nan manb mouin yo » (Rm 7, 23).
¬ [1963]

2543     « Koulié-a san laloua-a jistis Bondié-a parèt, laloua-a ak profèt-yo sèvi-l témouin, jistis Bondié-a minm gras a lafoua Jézu-Kri-a pou tout moun ak sou tout moun ki kouè » (Rm 3, 21-22). Sé poutèt sa fidèl Kris-la « klouré chè yo-a sou koua-a avèk vis-yo ak mové tandans-yo » (Ga 5, 24) ; yo minm sé Éspri-a k-ap minnin yo (cf. Rm 8, 14) épi y-ap suiv sa Éspri-a vlé (cf. Rm 8, 27).
¬ [1992]

III. Pòv nan kè-a
¬ [2443 - 2449]

2544     Jézu bay disip li-yo lòd pou yo pito-l pasé tout bagay, pasé tout moun  épi li invité yo rénonsé tout sa yo posédé (Lc 14, 33)  poutèt li-minm ak poutèt Évanjil-la (cf. Mc 8, 35). Kèk jou anvan li Soufri-a, li té ba yo égzanp pòv vèv Jéruzalèm-nan ki, malgré povrété-l, té bay tout sa-l té gin pou-l viv (cf. Lc 21, 4). Kòmandman libèté kè-a dévan richès-yo, li obligatoua pou antré nan Rouayòm sièl-yo.
¬ [544]

2545     Tout fidèl Kris-la doué pran souin « pou yo dirijé aféksion yo byin douat, pou yo pa jouinn anpèchman pou rivé nan pèféksion charité-a antan y-ap sèvi ak réalité tè-a épi nan atachman ak richès-yo ki kontrè ak éspri povrété Évanjil-la, » (LG 42).
¬ [2013]

2546     « Ala kontantman pou moun ki pòv-yo nan éspri-a » (Mt 5, 3). Béatitud-yo révélé yon chémin kontantman ak lagras, bèlté ak lapè. Jézu déklaré kè kontan pòv-yo solanèlman, sé pou yo Rouayòm-nan déja yé (cf. Lc 6, 20) :
¬ [1716]

« Dapré mouin, Paròl-la rélé “pòv nan éspri-a” rabèsman (umilité) volontè nanm-nan, épitou Apot-la prézanté nou povrété Bondié kòm égzanp, lè-l di : Li-minm, malgré li té rich, poutèt nou li vîn pòv (2 Co 8, 9) » (S. Grégoire de Nysse, beat. 1 : PG 44, 1200D).

2547     Granmèt-la fè lamantasion sou rich-yo, paské yo jouinn konsolasion nan kantité byin yo posédé-yo (Lc 6, 24). « Moun ki gin ògèy-la donk ap chèché épi rinmin rouayòm tè-yo : Min ala kontantman pou sa-k pòv dapré éspri-a, paské sé pou yo Rouayòm sièl-yo yé » (S. Augustin, serm. Dom. 1, 1, 3 : PL 34, 1232). Lagé tèt-nou bay providans Papa-a ki nan sièl-la libéré nou anba tout kè soté parapò démin. Konfians nan Bondié-a dispozé nou pou kontantman pòv-yo (cf. Mt 6, 25-34). Yo minm y-ap ouè Bondié.
¬ [305]

IV. « Mouin vlé ouè Bondié »

2548     Dézi véritab kontantman-an séparé moun-nan ak atachman san kontròl pou byin tè sa-a, pou-l akonpli nan vizion épi nan kontantman Bondié-a. « Promès [ouè Bondié-a] minm tèlman gran, li dépasé tout limit kontantman. […] Réyèlman nan fason Ékritu-Sint-la palé-a, ouè-a sé minm bagay li vlé di ak ginyin […]. Donk moun ki ouè Bondié, li rivé ginyin, gras a sa-l ouè-a, tout byin yo kapab pansé » (S. Grégoire de Nysse, beat. 6 : PG 44, 1265A).
¬ [2519]

2549     Sa-k rété pou pèp ki sin-an, sé pou, ak lagras ki soti anro-a, li goumin pou-l rivé jouinn byin-yo Bondié promèt la. Pou yo kapab posédé épi kontanplé Bondié, fidèl Kris-la donté (mòtifié) konvouatiz-yo épi, ak lagras Bondié-a, yo ranpòté viktoua sou atirans plézi-a ak pouvoua-a.
¬ [2015]

2550     Sou chémin pèféksion sa-a, Éspri-a ak Épouz-la ap rélé moun ki tandé yo (cf. Ap 22, 17) pou yo rivé nan pèféksion kominion avèk Bondié-a :

« Sé la vrè gloua-a ap yé, koté sa k-ap fè louanj-la pap fè-l ni paské li tronpé-l ni pou-l karésé an aparans (adulation) ; sé la véritab onè-a, sa yo pap manké bay pèsonn ki mérité-l, ni yo pap bay pèsonn ki pa mérité-l ; sé la véritab lapè-a, koté pèsonn pap soufri okinn kontrariété ni poutèt pròp tèt-li ni poutèt yon lòt. Sé Bondié li-minm k-ap rékonpans vèrtu-a, li minm ki bay vèrtu-a épi ki té promèt l-ap bay pròp li-minm, paské pa gin anyin pi bon épi pi gran pasé-l ki t-a kapab égzisté. […] « M-ap Bondié yo, épi yo minm y-ap pèp mouin » (Lv 26, 12) [...]. Konsa réyèlman yo konprann sa Apot-la té di-a pi byin : « Pou Bondié kapab tout bagay nan tout moun » (1 Co 15, 28). Sé li-minm k-ap aboutisman tout sa nou dézi nou-yo, li-minm n-ap ouè san fin, n-ap rinmin san déranjman, n-ap fè louanj san fatig. Fonksion sa-a, aféksion sa-a, aksion sa-a sètènman l-ap pou tout moun, minm jan lavi pou tout tan-an sé an komin l-ap yé » (S. Augustin, civ. 22, 30).
¬ [314]

Rézimé

2551     « Koté trézò-ou la yé-a, sé la kè-ou ap yé tou » (Mt 6, 21).

2552     Dizièm kòmandman-an intèdi konvouatiz déréglé ki soti nan pasion san kontròl pou richès-yo ak pouvoua yo ginyin-an.

2553     Anvié lòt sé yon chagrin ou santi dévan byin yon lòt moun ginyin épi yon anvi san kontròl pou rivé pran-l pou ou. Sé yon vis (vice) kapital.

2554     Moun ki batizé-a konbat anvié lòt-yo gras a byinvéyans-la, rabésman-an (umilité) antan li rinmèt tèt-li bay providans Bondié.

2555     Fidèl Kris-la « yo klouré chè yo sou koua-a avèk mové défo yo ak vié lanvi-yo » (Ga 5, 24) ; yo minm sé Éspri-a k-ap minnin yo épi yo suiv sa-l vlé yo.

2556     Détachman parapò a richès-yo nésésè pou antré nan Rouayòm sièl-yo. « Ala kontantman pou moun ki pòv-yo nan éspri-a » (Mt 5,3).

2557     Moun ki gin dézi-a di : « Mouin vlé ouè Bondié ». Souaf Bondié-a sé dlo lavi tout tan-an ki pasé-l (cf. Jn 4, 14).

 

Gid